Saturday, March 1, 2014

PANAGSUKISOK TI DANA TI PANAGBANIAGA DAGITI FILIPINO

Ti Panagsukisok iti Kinabaknang a Naglasatan ti Panagbaniaga ni Filipino iti America ken Hawaii March 1, 2014 Amado I. Yoro Part I. Ti Panagsukisok. Kastoy nga insuratmi ti Pakauna idi Pebrero 18, 2010, kas pangulo ti UFCH Publicity & Newsletter Commuttee ken Golden Book, malagipmi ita ta umasideg manen ti tinawen a kombension ti United Filipino Council of Hawaii a maangay intono Hulio 25, 26, 27, 2014 Pagoda Hotel, Honolulu Hawaii. Maysakami kadagiti co-chairs ti Convention Committee======================= Maisagsaganan ti UFCH Convention idiay Maui a maangay iti Hulio 23, 24, 25, 2010. babaen ti Maui Filipino Community Council nga ipanguluan ni Atty. Herman Andaya, Ryan Piros ken kakaduada.========================== Ita a kasapa, siraratentayo manen ti namunganayan ti 'panagdaliasat' ni Kartapilus a Pinoy iti urat ti siglo, ti panagkatangkatang iti tataaw ken tangatang, babaen iti nangato a namnamada a masanglad iti maysa a lugar - America ken Hawaii.============================ Kasla ti panangsurot ti lanut ti kamangeg no arigen ti panangsukimat iti kinabaknang ti dalan a naglasatan dagiti immuna a kadaraan a nagbaniaga iti America, sa immayda iti Hawaii - ti daga ti paraiso a kunada. Wenno dagiti immay ditoy daga "ti matuntunaw a banga" [Melting pot] wenno iti kunada a "Crossroad of the Pacific"============================== Imigrasion wenno panagballasiw ti kayatko nga iruangan ditoy a saritaan. Ni Filipino ti maysa kadagiti kaseriosoan nga agbaniaga wenno agadbenturera iti sabsabali a lugar. Adda dagiti Judio, ti kunada a "Kartapilus". ======================================== Wen, mabalin met ni Filipino, aglalo kadagiti Ilokano dagiti "kartapilus" a patinayon nga agkalkallautang - a magna kadagiti barbaro a dalan uray kaipapananna a lasatenda dagiti taaw ken ti let-ang iti tangatang. Surotenda laeng ti init iti kaibatoganda, uray ania man a lugar ken panawen, isuda dagiti dapandapan ti pudno a Kayumanggi. ================================ Ni Filipino ti magmagna a bagi ti 'balay ti dara' ti kinatured, kinaandur, kinaanus ken kinagaget. Sibibiag a lasag ken bagi a nakaigameran ti dara dagiti nagkauna a natibo iti Filipinas sakbay a tinakuatan ni Ferdinand Magellan idi 1521 wenno maikasangapulo ket innem a sentenario. ====================================== Kas takuat ti namunganayan ti first aborigins of the Philippines dagiti negroid, sa immay dagiti Malayo, Polynesians, sabali laeng ti mitolohia ti limtak a kawayan ken adda ni Malakas [Ni Napigsa] ken ni Maganda [Ni Napintas].================================ Makaay-ayo pay ket ngarud ti takuat a kastoy: [In legend]"In the beginning there was only the Sky and the Sea and a great bird flew between them. and the great bird, weary from its timeless flight and finding no place of rest, provoked a quarrel between the God of the Sky and the God of the Sea. The God of the Sea in anger threw up water. The God of the Sky in vengeance threw down rocks================================ Out of this war the islands were formed. And the bird alighted and reeds and vines sprouted out of the rocks. This, say the ancients, was how the Philippines came to be. [Origin of the Philippines, Filipino Fiesta Book, 76, R. Respicio and E. G. Labez]========================== Ngem panunotem man ti ipapanaw ken yaadayo gapu iti 'guyod' wenno tagiruot ti panagtalawataw a kas met laeng iti 'tumaytayab' nga awitna ti di pay napesaan nga itlog ta ibirbirokna ti umok, iti sanga, iti daga a pagsadsadan ken pagdissuan iti baro a taeng. ======================================== Disiembre 20, 2009, kalpasan nga inawatmi ti proyekto manipud iti UFCH BoG miting idi Disiembre 19. Rinugianmin ti rinabiimi a mangsursurot ti dana a nangrugian ti panagdaliasat ni Filipino manipud iti Filipinas. Inawatmi daytoy pagrebbengan gapu iti pateg ti UFCH ken iti ibabangonna a kas gunglo ti amin a gunglo dagiti Filipino iti Hawaii.======================================== · Agallatiw ti aldaw, iti biblioteka ken taeng a yan ti 'sidudulin a gameng ken taldiap ti pakasaritaan - addada iti uneg dagiti pinanid. ================================ Sapay koma, nupay ammomi nga agkamtudkaminto latta, ngem iti kangatuan, kangayedan ken kinamodestotayo nga agserbi kas maysa kadagiti Hunta del gobernador ken pangulo ti komite: UFCH Golden Book: the Footnotes and the Footprints, iti nagan ti panagserbi - ipakaunamin ti dumawat ti pammunno kadagiti labsing wenno giwang ti pannakaammo ken siraratmi itoy maisagsagana a libro. ================================ Ipagarupmi, wenno patienmi, adda ngatan dagiti immun-una a nagpanggep a maisurat ngata koma met ti maysa a pakatiponan dagiti namaris a pakasaritaan, nupay makuna a brief biodata, dagiti aganayen a tallopulo a pasado a presidente ti UFCH sipud pay nabangon idi damo a naindaklan a kombensionda iti Royal Hawaiian Village Hotel idi Hunio 19, 20 ken 21, 1959, a ni Ambassador Juan C. Dionisio, Sr., a tubo iti Kalibo, Aklan, ti pondador, a ti tema daytoy a kombension a napanaganan iti "The Gathering of the Eagles" ket isu ti "The Statehood and the Filipinos". Ditoy met ti nakapilian ni HPD Retired Major Roland Sagum nga umuna UFCH president, tubo ti Batangas, Batangas. ============================================= Adda tuloyna ================================= ======0000====== Ti Panagsukisok iti Kinabaknang a Naglasatan ti Panagbaniaga ni Filipino iti America ken Hawaii Amadp I. Yoro PART 2 : Dagiti Nangyuna Ditoy a kombension ti United Filipino Council of Hawaii, Hunio 19, 20,21 a nagtitipon dagiti 150 a delegado a nangibagi iti original a 47 a gunglo Filipino a naggapu iti Isla ti Oahu nga indauluan da Justo dela Cruz, i-Laoag, ken Atty. Peter Aduja, Vigan, ken immuna a Filipino legislator iti Territory of Hawaii, Anastacio Luis, Big Island, Marcelino Francisco, Kauai; Liberato Obado, Lanai; Rafael Cabebe, Maui; Antonio Abrahano, Molokai. Kangrunaan a panggep ti pannakabuangay ti UFCH: "....For the purpose of furthering the political, economic and social aims of Filipinos in Hawaii; to work vigorously for the advancement of Filipinos; to preserve Filipino culture and enrich tradition and appreciate Filipina beauty, to get more involved in all aspects of social, political, economic, agricultural, education, science, arts, medicine, and others" Sakripisio daytoy a panagsukisok ket saanmi a samiren ti puyat ken kettang iti manmano a pagsasao dagiti annak ti lapis ken pluma: segdan ti kingki babaen iti lana iti tengngat' rabii.Ti panagsukisok ket silawan, biroken dagiti urat ti panagbaniaga ken panagdaliasat. ================================== Kas iti panangbirok ti "kayo de pamilia" [Family tree] ti sangaamaan, sanginaan, da appo a dapan, tumeng ken dagiti sarsaringit ti pamilia dagiti nagsasanggala a panagtitipon dagiti panaggasawa dagiti annak ken dagiti an-annak. =========================== Daytoy a panagsukimat a sungsungrodanmi ti lana iti tengngat rabii, agusarkami kadagiti daan a libro ken reperensia, dagiti daan a souvenir book ken programa wenno daan a warnakan, iti man bukod a lengguahe wenno naisurat iti sabali a pagsasao a maawatan kas iti English, salindeg daytoy wenno dagitoy a nabaknang a pagbatayan. ================================= Dagiti takuat kas maitugotan dagitoy a panagulimek, panangamiris ken panangimutektek. Ipalnaad ti editorial ti Hawaii Filipino Chronicle, Marso 1, 2001:"The first recorded settlement of Filipinos in America dates way back to 1763 when Filipino aboard Spanish galleon jumped ship in New Orleans and fled into the bayous of Louisiana". Prior to December 20, 1906, historical discoveries claim that the earliest Filipinos came to the United States way back in 1765 when a group of Luzon "Indios" working as slaves in the Spanish Galleon Trade jumped ship and settled in the bayous of Louisiana", "Milkfish In Brickish Water/Bangus" by Reverend Fred Vergara. ==================================== Iti Hawaii, dinakamat ni Andrew Lind iti librona: Hawaii's People, "that there were 5 Filipinos came to Hawaii in 1853, as cooks and musician." ======================================= Idilig iti maysa a takuat: "The very first Filipinos to make Hawaii their home in December 1888 were group of musicians, namely: B. Jose Libornia, Francisco delos Santos, Geronimo Inocencia, and Lazaro Salamanca, immediately joined the Royal Hawaiian Band" ================================================= Natakuatan pay itoy a panagsukimat nga adda aganay a 10 a papastor wenno papadi nga immay ditoy Hawaii babaen iti imbitasion ti Hawaii Board of Mission iti sakup ti makuna nga Umuna a Barsada [First Wave of Immigration] kas nainaganan a: · Rev. Vidal Lining [1910] for Filipino Methodist Church – Pahala, Big Island · Rev. Mauricio Valera [1921] for Filipino Congregational Church – Hilo, Big Island · Rev. Pedro Racelis [1921] for Filipino Congregational Church – Papa’ikou – Big Island · Rev. Emeterio Centeno [1920] for Filipino Congregational Church – Puunene, Maui · Rev. Braulio Makapagal [1920] for Filipino Congregational Church – Lahaina,Maui · Rev. Jacinto Runes [1923] for Kekaha Filipino Methodist, Kauai · Rev. Catalino Cortezan for Filipino Congregational Church – Koloa, Kauai · Rev. Venancio Madayag [1929] for Filipino Congregational Church – Ewa, Oahu · Rev. Flaviano Santa Ana [1910] for Filipino Methodist Church – Waipahu, Oahu==================================== One of the most well known was Rev. Emilio C. Yadao, born in Sinait, Ilocos Sur in 1903. Yadao graduated from Union Theological School in Manila in 1925. Hawaiian Board of Mission invited Yadao to Hawaii in 1927 to serve as a pastor of Filipino Congregational Church in Waialua, Oahu. Then he was transferred to Paia, Maui, and served many years, then moved to serve as pastor at the Filipino Congregational Church in Hilo, Big Island. Married to Librada Guerrero and have four children: Emilia, 1923; Elias, 1925, the father of former KGMB TV journalist and film producer Elisa Yadao; Estrella, 1926 and Lawrence, 1930. [Source: Dean Alegado Oral History Collection] #####

No comments:

Post a Comment